Park prirode O prirodnim ljepotama otoka Lastova i arhipelaga oko njega najbolje svjedoči podatak da je 2007. Sabor proglasio čitavo područje od 195 km2 parkom prirode...
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom koji se u svako vrijeme mogu iznajmiti. Oni pak koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, izlet na Mljet, ili udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost iznajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor.
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet.Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Otok Lastovo i njegov akvatorij proglašeni su parkom prirode zbog iznimne ljepote i očuvane biljne i životinjske raznovrsnosti. Da bi tako i ostalo, trebali bi se skrbiti svi: i domaćini i turisti. No, da baš i nije tako potvrdit će momci iz ekipe JUPP „Lastovsko otočje“ koji su tijekom prošle godine proveli 20-tak eko akcija čišćenja uvala, plaža i podmorja. Sakupili su i izronili više od 25 kontejnera smeća.
Najveći neprijatelji prirode su ljudi - oni nebrižni i neodgovorni koji je nemilice uništavaju i zagađuju. Takvih nažalost ima svuda oko nas pa od njih i njihove zloće strada sve - čak i biser poput otoka Lastova i akvatorija oko njega.
Upozorili su me da, poput stanovnika Dalmatinskih otoka, Jure Kvinta pati od 'pomalo' – stanja koje stručnjaci opisuju kao podmuklo, silno i nezaustavljivo – i koje može ugroziti cijelu moju misiju. To bi bilo tragično. Prevalio sam cijeli put iz Amerike do Hrvatske da nađem Juru, i napravim – ze mene – jedan izrazito važan posao. Jure je svjetioničar na Lastovu, jednom od najudaljenijih i najizoliranjih otoka na Jadranu. Prema svim pokazateljima, Lastvo je čudesna mala oaza, mjesto krševitih vrhunaca i skrovitih uvala sa svega 600 stanovnike koji žive u srednjovjekovnom selu okruženom vinogradima i maslinicima...
Lastovo je nevelik otok - dug 9,8 km, a širok samo 5,8 km sa brojnim uvalama i poljima ukotvljenim među pitomim brdima. Svi oni koju cijene netaknutu prirodu, a odmor žele aktivno provesti oduševit će se biciklističkim stazama te planinarskim i poljskim putevima, većinom markiranima, koji prepliću čitavu površinu otoka. A gdje god dođete... na kraju svake ceste, staze ili puteljka bez daha će vas ostaviti preljepe vizure. Usput ćete neizostavno proći pokraj neke od 40-tak srednjevjekovnih crkvica.
Najidealnije doba godine za takve pothvate su proljeće i rana jesen kad sunce ne žeže, a vjetrić vas hladi.
Zaštitnici Lastova i Lastovaca su sveta braća Kuzma i Damjan, ranokršćanski sveci-mučenici koji su, kako naučava katolička crkva bili liječnici i iscjelitelji. Župna crkva u kojoj se nalazi rad Giovannia Lanfranca jednog od najboljih rimskih majstora XVII stoljeća njima je posvećena.
I domaćini i turisti zajedno pjevali i uživali uz klapu Šufit iz Splita. Kako skladno i lijepo zvuči klapa Šufit znaju mnogi koji su ih slušali diljem Dalmacije, ali oni koji su imali sreću prisustvovati ribarskoj fešti organiziranoj 3. Kolovoza 2010. u uvali Lučica na otoku Latovu mogu kazati da je to doista bio vrhunski užitak. Uz pjesmu, dobro vino i mnoštvo lokalnih delicija, sve gratis i dobru volju ljetnih obitavaoca tog prelijepog seoceta uglavljenog u uvali podno glavnog otočkog mjesta, pjevalo se do ranih jutarnjih sati.
Za sve štovatelje planina i aktivnog odmora Planinarstvo je pripremilo izvrstan video o 'planinarskim ljepotama' koje Lastovo nudi. Sve je snimljeno u roku od 3 dana.
U svoj bogat i respektabilan repertoar, naš diljem svijeta znani ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, uvrstio je i izveo u povodu Božića adventske napjeve i kolende s otoka Lastova. Pjevali su ih u Petrinji, Varaždinu i u Zagrebu na koncertu u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Sv. Duhu. Uspjeh je bio golem. Moćni glasovi članova ansambla Lado izveli su "Zdravo zvijezdo mora""Oj mladosti plemenita" "Zdravo vječna diko nebi" te "Poslan bi anđeo Gabrijel" te bili nagrađeni ovacijama.
Krajem ljeta 2010. godine, po prvi puta, a sigurno ne i posljednji, na Lastovu je bila organizirana mala ali vrijedna likovna kolinija. Neposredan povod je bilo obilježavanje 700 godišnjice Lastovskog statuta, a razlog: raskoš otočkih vizura te vjekovima prisutna i njegovana potreba za umjetničkim izričajem.
O tome svjedoče brojna vrijedna stara likovna djela koja se nalaze u lastovskim crkvama i "boljim" kućama, pa stoga i ne čudi da se takva potreba i želja nametnula i u naše vrijeme. Pozivu da stvaraju odazvali su se akademski slikari Zdenko Dučić iz Splita koji je ovjekovječio u ulju lastovski kajoobraz, pa Mate Ljubičić iz Zadra, poznat po svojim sakralnim temana, zatim vrsni akvarelist Neven Jakovljević iz Šibenika, te Ivan Listeš iz Splita sa svojim koloristički snažnim doživljajem samog mjesta Lastova.
Ako ste u kolovozu 2009 bili na Lastovu, vjerojatno ste čuli da je 'Bill Gates pokušao pobjeći iz restorana bez da plati a da su brda oko Skrivene luke bile prekrivena - ljudima u crnom'. Ta vijest se proširila poput požara – stoga smo provjerili što se stvarno zbilo.
Bill Gates, „otac“ interneta, 'vlasnik Facebooka' i jedan od najbogatijih ljudi na kugli zemaljskoj, prošlog je kolovoza svojom golemom jahtom obilazio Jadransku obalu i svuda gdje je došao oko njega strka i galama –osim naravno na prelijepom otoku Lastovu.
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom koji se u svako vrijeme mogu iznajmiti. Oni pak koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, izlet na Mljet, ili udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost iznajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor. 
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike. 
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio 
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet.Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Zaštitnici Lastova i Lastovaca su sveta braća Kuzma i Damjan, ranokršćanski sveci-mučenici koji su, kako naučava katolička crkva bili liječnici i iscjelitelji. Župna crkva u kojoj se nalazi rad Giovannia Lanfranca jednog od najboljih rimskih majstora XVII stoljeća njima je posvećena.
Ni kišno, prohladno vrijeme nije pokvarilo prošlogodišnji poklad. 
Ako ste u kolovozu 2009 bili na Lastovu, vjerojatno ste čuli da je 'Bill Gates pokušao pobjeći iz restorana bez da plati a da su brda oko 
