Ugledna zaklada World Wide Fund for Nature, uvrstila je Lastovski arhipelag među 10 rajskih oaza na Mediteranu čija je sačuvana i nedirnuta ljepota, ključna za prepoznavanje cjelokupne bioraznolikosti Sredozemlja. Dolazak na Lastovo nije samo dolazak na ljetovanje.To je puno više od kupanja i sunčanja. To je prilika da u dugim šetnjama istražujete i napajate se rajskom ljepotom nedirnute prirode. Idealno za ljude koji si mogu priuštiti dolazak u mjesecima kad su blagodati blage mediteranske klime najizraženije: svibanj, lipanj ili rujan. Jesen je vrijeme kad otok Lastovo i sve na njemu buja, raste i rađa. Najbolje doba, bez gužve i vrućine, opijeni mirisima ljekovitog bilja uživate okrenuti sebi i svojim zadovoljstvima. 

   
Godišnje 2700 sunčanih sati
BLAGA KLIMA More je za Lastovce ne samo ljepota, vodena njiva koja ih hrani, već doslovce izvor sveg života; određuje i vjetrove i kišu i sunce! Najbolji je prirodni termostat. Ljeta su ondje stoga topla ali ne prevruća (prosječna temperatura u kolovozu je 24,9 stupnjeva C) dok su zime blage (prosjek u siječnju je 8,3 stupnjeva C). Jeseni su stoga toplije od proljeća.

Obilnije kiše padaju tijekom zimskih mjeseci, a suha i sunčana razdoblja (čak 2700 sunčanih sati godišnje) su u čitavom preostalom dijelu godine. Godišnja vlažnost zraka iznosi oko 68%.

ROSATA Specifičnost otočke klime su obilne i česte „rosate“. Zahvaljujući baš obilnoj i čestoj rosi, kompenzira se nedostatak drugih oborina pa je vegetacija bogata i raznovrsna.

Najčešći vjetrovi  koji uglavnom pušu zimi su bura (sjeveroistočnjak), tramontana (sjevernjak), pulenat (zapadnjak) i jugo (jugoistočnjak), zatim lebić (jugozapadnjak) te levant (istočnjak). Tijekom ljetnih mjeseci u popodnevnim satima najčešće puše maestral (sjeverozapadnjak).

 

Pic1
Croatian(HR)English (United Kingdom)


Ankete

Zadnji boravak na Lastovu bio je:
 
© 2017 Lastovo – beautiful as it always was!