Bogatstvo faune. Kao što je bogata i raznovrsna flora na lastovskom arhipelagu, tako je iznimno velik broj životinjskih vrsta (141 vrsta kralješnjaka, od čega je čak 108 ugroženih). Posebice je ondje mnogo ptica – jer je otočje odmorište brojnim pticama selicama na njihovom putu tijekom rujna i listopada, iz Europe u Afriku i onda ponovno na proljeće u obrnutom smjeru. Ondje se gnijezde i zovoji, galebi, gregule pa čak i rijetki Eleonorin sokol (na stijenama podno svjetionika Struga).
   
Pokladni običaji

Doček poklada I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike)  naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.

Lastovski poklad je zaštićen Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara od 17.01.2008. kao nematerijalno kulturno dobro (lista svih nematerijalnih kulturnih dobara).

Simbol slobode. Mjesna predaja kaže da su nakon propalog pokušaja orobljavanja grada Korčule poslali na otok glasnika koji je mještane trebao uvjeriti da se predaju. Katalonski crnoputi glasnik biva uhićen, a oluja uništi neprijateljsko brodovlje.

Pokladari - priprema

Biser otočke kulturne baštine. U spomen na taj događaj Lastovci svake godine na pokladni utorak spaljuju slamnatog crnoputog lutka. Već stoljećima pokladni se običaji odvijaju na isti način kao prava, autentična pučka predstava u nekoliko slika. To doista nije prolazna ludost modernog vremena - to je biser otočke kulturne baštine.

Više o Lastovskom pokladu saznajte iz članaka koje su objavljeni u:

 

Pic1
Croatian(HR)English (United Kingdom)


Ankete

Zadnji boravak na Lastovu bio je:
 
© 2017 Lastovo – beautiful as it always was!