Ugledna zaklada World Wide Fund for Nature, uvrstila je Lastovski arhipelag među 10 rajskih oaza na Mediteranu čija je sačuvana i nedirnuta ljepota, ključna za prepoznavanje cjelokupne bioraznolikosti Sredozemlja. Dolazak na Lastovo nije samo dolazak na ljetovanje.To je puno više od kupanja i sunčanja. To je prilika da u dugim šetnjama istražujete i napajate se rajskom ljepotom nedirnute prirode. Idealno za ljude koji si mogu priuštiti dolazak u mjesecima kad su blagodati blage mediteranske klime najizraženije: svibanj, lipanj ili rujan. Jesen je vrijeme kad otok Lastovo i sve na njemu buja, raste i rađa. Najbolje doba, bez gužve i vrućine, opijeni mirisima ljekovitog bilja uživate okrenuti sebi i svojim zadovoljstvima.
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom, koji se u svako vrijeme mogu unajmiti. Oni pak, koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, na izlet na Mljet ili na udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost unajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već radiju odabiru aktivni odmor.
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio, bio je Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Simbol slobode. Mjesna predaja kaže da su nakon propalog pokušaja orobljavanja grada Korčule poslali na otok glasnika koji je mještane trebao uvjeriti da se predaju. Katalonski crnoputi glasnik biva uhićen, a oluja uništi neprijateljsko brodovlje.
Biser otočke kulturne baštine. U spomen na taj događaj Lastovci svake godine na pokladni utorak spaljuju slamnatog crnoputog lutka. Već stoljećima pokladni se običaji odvijaju na isti način kao prava, autentična pučka predstava u nekoliko slika. To doista nije prolazna ludost modernog vremena - to je biser otočke kulturne baštine.
Više o Lastovskom pokladu saznajte iz članaka koje su objavljeni u:
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom, koji se u svako vrijeme mogu unajmiti. Oni pak, koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, na izlet na Mljet ili na udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost unajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već radiju odabiru aktivni odmor. 
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike. 
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio, bio je 
