Antički pomorci i trgovci koji su iz južnih grčkih kolonija prevozili robu i trgovali s Ilirima, otok su nazvali Ladesta odnosno Ladeston. Rimljani su ga zvali Ladestris, a Neretljani koji su se ondje potom naselili, uzeli su romanski izvorni oblik Lasta dodavši mu sufiks „ovo“ – i tako nastade ime Lastovo.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio, bio je Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već radiju odabiru aktivni odmor.
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom, koji se u svako vrijeme mogu unajmiti. Oni pak, koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, na izlet na Mljet ili na udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost unajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škarpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
ŽIVOT U DUBINAMA. Raskošan je i biljni svijet podmorja – čak 248 vrsta morske flore! U plićacima bujaju zajednice morske cvjetnice, na kamenim hridima fotofilne alge a uz njih u morskim dubinama raste i razgranata gorgonija te crveni i endemični koralj.
Raj je to za zaljubljenike podmorja koji je dosad nerijetko bio devastiran od nesavjesnih ronilaca. Situacija će se sigurno promijeniti nabolje nakon što je čitavo područje proglašeno parkom prirode.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio, bio je 
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već radiju odabiru aktivni odmor. 
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom, koji se u svako vrijeme mogu unajmiti. Oni pak, koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, na izlet na Mljet ili na udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost unajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više manje, samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine, kad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike. 
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škarpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
