Antički pomorci i trgovci koji su iz južnih grčkih kolonija prevozili robu i trgovali sa Ilirima otok su nazvali Ladesta odnosno Ladeston. Rimljani su ga zvali Ladestris, a Neretljani koji su se ondje potom naselili, uzeli su romanski izvorni oblik Lasta dodavši mu sufiks „ovo“ – i tako nastade ime Lastovo.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom koji se u svako vrijeme mogu iznajmiti. Oni pak koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, izlet na Mljet, ili udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost iznajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor.
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Zaštita neba. Nakon godina kad se činilo da lastovska ekskluziva: zvjezdano nebo sa minimumom svjetlosnog zagađenja odlazi u nepovrat, napokon dobra vijest! Na otoku je stara javna rasvjeta zamijenjena novom koja bitno smanjuje svjetlosno zagađenje. Uklonjene su stare i postavljeno je 235 novih rasvjetnih tijela po čitavom otoku.
Za sve štovatelje planina i aktivnog odmora Planinarstvo je pripremilo izvrstan video o 'planinarskim ljepotama' koje Lastovo nudi. Sve je snimljeno u roku od 3 dana.
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
BRAČNI ZAVJETI. Većina mladenaca se odlučuje da prisegnu na vjernost i ljubav u prelijepoj, kamenoj, višestoljetnoj župnoj crkvi Sv..Kuzme i Damjana, ali bilo je i onih koji su se vjenčali u nekoj od pitomih i skrovitih uvala.
Otočić Sušac udaljen je oko 13 nautičkih milja od zapadnih obala Lastova. Južnozapadne obale su mu strme i sure, a ostali dio je blag i brežuljkast.
Vegetacija je prilično oskudna jer su padaline izuzetno rijetke – pa mu odatle vjerojatno i potječe ime. More oko Sušca ima prozirnost i do 30 metara. Na otoku je više pitomih uvala idealnih za kupanje i ronjenje.
Lastovski fumari: Prepoznatljiva osobina, svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv fumarima. Nitko ne zna zašto su se mještani stoljećima trudili da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, ali je činjenica da ćete na otoku, pogotovo među starijim kućama rijetko gdje vidjeti dva slična fumara.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica. 
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio 
Lastovo je malen otok pa je idealan da ga obiđete pješke, ali i biciklom ili skuterom koji se u svako vrijeme mogu iznajmiti. Oni pak koji vole more mogu brodicom na cjelodnevni izlet na pjeskoviti otok Saplun u arhipelagu Lastovnjaci, izlet na Mljet, ili udaljenu ali izuzetno atraktivnu Palagružu. Ljubitelji mora i pecanja imaju mogućnost iznajmljivanja barke, a također na otoku postoje i dvije škole ronjenja. Sve što vam treba za aktivan odmor u netaknutoj prirodi.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor. 
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike. 
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez. 
